Ljudska noga, u općem smislu, je čitav donji ekstremitet [1][2] ljudskog tijela], uključujući stopalo, bedro, pa čak i kuk ili sjedni region. Međutim, definicija u anatomiji čovjeka odnosi se samo na dio donjeg ekstremiteta koji se proteže od koljena do gležnja, poznat i kao krus.[3][4]
Noge se koriste za stajanje i sve oblike kretanja, uključujući rekreaciju kao što je ples, a čine značajan dio čovjekove mase. Ženske noge obično imaju veće uglove enteverziju i tibiofemoralne uglove, ali kraće dužine i femura i tibije od onih kod muškaraca.[5]
Struktura
U ljudskoj anatomiji, potkoljenica je dio donjeg ekstremiteta koji leži između koljena i gležnja. Bedro je između kuka i koljena i čini ostatak donjeg ekstremiteta. Termin donji ekstremitet ili "donji ud" obično se koristi za opisivanje cijele noge. Ovaj članak općenito prati uobičajenu upotrebu.
Noga od kolena do skočnog zgloba naziva se crus ili cnemis; tele je zadnji dio, a cjevanica ili potkoljenica zajedno s manjom fibulom čine prednji dio potkoljenice.
Usporedba skeleta čovjeka i gorile. (Gorila u neprirodnom ispruženom položaju.)
Evolucija pružila je ljudskom tijelu dvije različite karakteristike: specijalizacija gornjih ekstremiteta za vizuelno vođenu manipulaciju i razvoj donjeg ekstremiteta u posebno prilagođen mehanizam za efikasan dvonožni hod. Iako sposobnost hodanja uspravno nije jedinstvena za ljude, drugi primati to mogu postići samo kratka razdoblja i uz veliku potrošnju energije. Ljudska prilagodba dvonožju nije ograničena na nogu, već je utjecala i na lokaciju težišta tijela, reorganizaciju unutrašnji organa i biomehanizam trupa. Kod ljudi, kičma u obliku dvostrukog S djeluje kao sjajni amortizer koji prebacuje težinu s trupa na nosivu površinu stopala. Ljudske noge su izuzetno duge i moćne, kao rezultat njihove ekskluzivne specijalizacije za potporu i kretanje – u orangutanskih dužina iznosi 111% trupa, kod obični čimpanza 128%, a kod ljudi 171%. Mnogi mišići noge također su prilagođeni bipedalizmu, uglavnom gluteusni (sjedni) mišići, ekstenzorima koljenskog zgloba i telećem mišiću.[6]
Kosti stopala
Regije
Svaki donji ud sastoji se od nekoliko glavnih dijelova:
•Sartorius
•Gluteus maximus
•Quadratus femoris
•Obturator internus
•Gluteus medius i minimus
•Iliopsoas (sa psoas major♣)
•Obturator externus
•Svi primicači,
osim m. gracilis* i m. pectineus
•Piriformis
Medijalna rotacija
•Gluteus medius i minimus
•Tensor fasciae latae*
•Adductor magnus (long medial fibers)
•Pectineus (sa odmicačima)
Istezanje
•Gluteus maximus
•Gluteus medius i minimus
•Adductor magnus
•Piriformis
•Semimembranosus*
•Semitendinousus*
•Biceps femoris* (duga glava)
Krv dopire do donjeg ekstremiteta kroz vanjsku ilijačnu arteriju koja nakon prolaska kroz prepone mijenja ime u femoralna arterija. Femoralna slijedi silaznu putanju kroz prednji dio bedra i dovodi do različitih grana, kao što su duboka femoralna arterija, duboka ilijačna cirkumfleksna arterija, unutrašnja cirkumfleksna arterija i vanjska cirkumfleksna arterija. Blizu koljena, nalazi se u stražnjem dijelu donjeg ekstremiteta i mijenja ime, u poplitena arterija.
Poplitena arterija daje nekoliko grana koljenskog zgloba i dijeli se na prednje tibijske arterije koje opskrbljuje prednji dio noge i tibiofibulski arterijski trup, koji vodi do stražnje noge i dijeli se na stražnju tibijsku i peroneusnu arteriju.
Stražnja tibijska arterija spušta se do skočnog zgloba i dijeli se na dvije grane: vanjska i unutrašnja tabanska arterija, koje obje dovode krv u anatomske strukture smještene na tabanu stopala
Venski tokovi
Poplitna vena, prikazano na vrhu slike.
Povratak venske krvi odvija se u donjem udu kroz površinski venski i duboki venski sistem.
Unutar dubokog venskog sistema glavni sudovi su:
Poplitena vena
Femoralna vena, koja nakon prolaska ingvinalnog nabora u blizini kuka postaje vanjska ilijačna vena.
Površinski venski sistem sastoji se od nekoliko površinskih sudova smještenih u blizini kože, u potkožnom području, koje na kraju svog toka završavaju spajanjem dubokog venskog sistema. Glavni sudovi su:
Vanjska safena vena: Potiče leđa stopala, prolazi stražnjim dijelom noge i u nivou stražnjeg dijela koljena ili poplitene regije produbljuje se i spaja s poplitenom venom.
Unutrašnja safena vena: Prolazi duž unutrašnje regije nogu i bedara. Kada je udaljeno samo 4 cm od prepona, u dubini se spaja s femoralnom venom
Inervacija
Ruta išijasnog nerva i njegovih grana
2 nervna trupa donjeg uda su femoralni živac koji prolazi kroz prednju regiju bedra i išijasni živac koji se, počevši od glutealnog područja, spušta kroz stražnji dio donjeg ekstremiteta. Oboje nose brojne grane. Ostali važni živci uključuju superiorni glutealni nerv, inferiorni glutealni živac, zatezni živac, femoralni kožni živac i genitokruralni živac.
Femoralni nerv prodire u bedro u ingvinalnoj regiji i daje nekoliko grana:
Bočni, srednji i medijalni kožni živac bedra.
Grane koje opskrbljuju kvadricepsni mišić.
Grane namijenjene zglobu kuka i koljena.
Išijasni živac potiče iz glutealne regije iz krstačnog pleksusa. Prolazi kroz stražnji dio bedra, a kada dođe do koljena, dijeli se na vanjski popliteni išijasni živac ili zajednički peroneusni nerv i unutrašnji popliteni išijadikus ili tibijski nerv.
Zajednički peroneusni nerv dijeli se na površinski i duboki peroneusni nerv.
Tibijski nerv se spušta stražnjim dijelom noge i dijeli se kad stigne do stopala na bočni tavanskii nerv i medijalni tabanski nerv.
Patologija
Neke od najčešćih patologijih promjena koje pogađaju donje ekstremitete su sljedeće:
Fraktura butne kosti. Vrlo su česte kod ljudi starijih od 60 godina. Mogu biti uzrokovane vrlo teškim izravnim traumama, poput onih koje se dogode u saobraćajnim nesrećama. U drugim slučajevima se javljaju zbog relativno blage traume kod osoba sa osteoporozom.
Koksartroza je osteoartritis zgloba kuka. Uzrokuje bol tokom hodanja, a u poodmakloj fazi zahtijeva operaciju zamjene kuka metalnom protezom.
Perthesova bolest, koja se naziva i Legg-Calvé-Perthesov sindrom, ili vaskularna nekroza glave femura. Utiče na dječake i djevojčice između 4 i 10 godina, uzrokujući djelimičnu nekrozu glave femura. Otprilike je jedan slučaj na svakih deset hiljada djece.
Gonarthroza je osteoartritis zgloba koljena, vrlo čest nakon 60 godina. To uzrokuje bol i otežava pokretljivost, postajući i onesposobljavajući. U naprednim fazama liječi se hirurški postavljanjem proteze koljena.
Suzni meniskus: meniskus je hrskavica koji se nalazi unutar zgloba koljena i ima funkciju raspodjele opterećenja i poboljšanja stabilnosti zgloba. Može se slomiti kao rezultat nasilnog izvrtanja kod mladih ljudi, vrlo često tokom sportskih aktivnosti. U starijih ljudi to je često uzrokovano minimalnom traumom, često jednostavno ustajanjem iz položaja u čučnju.
Povremena klaudikacija izazvana je nedostatkom opskrbe donjih ekstremiteta krvlju zbog djelomične ili potpune opstrukcije jedne arterije. Uzrokuje bol koji se povećava vježbanjem, a popušta odmorom.
Venska insuficijencija je sposobnost vena je da izvrše adekvatan povratak krvi u srce. Javljaju se usljed venske dilatacije ili proširenih vena koje su i spolja vidljive.
Uganuće gležnja je ozljeda bilo kojeg od ligamenata koji podupiru gležanjski zglob, uglavnom uslijed naglih i prisilnih pokreta koji premašuju njegove granice elastičnosti.
Ravno stopalo odrasle osobe
Ravno stopalo okarakterizirano je smanjenjem visine unutarnjeg uzdužnog luka stopala, zbog čega veliki dio površine dolazi u kontakt sa podlogom.
Hallux valgus, popularno poznat kao bunion, je deformacija stopala koju karakterizira odstupanje palca prema vanjskoj ivici stopala. Može izazvati bol i poteškoće u hodanju, često zahtijevajući operaciju.
Dijabetičarsko stopalo. To je karakteristično stanje ljudi sa solešću diabetes melitus. Infektivne lezije povezane su s uništavanjem tkiva, neurvnim poremećajima i nedostatkom arterijske opskrbe. To može biti ozbiljno, pa dijabetičar mora izuzetno paziti na stopala.
Atletsko stopalo je gljivična infekcija dermatofita koja pogađa nabore između prstiju. Nije ozbiljno, ali uzrokuje lokalnu nelagodu i može biti zarazno.
Podagra je akutni napad [[giht (bolest] | gihta]]] koji karakteristično pogađa nožni palac, uzrokujući jake bolove. To je uzrokovano povišenim nivoima mokraćne kiseline u krvi.
Dodatne slike
Površinska anatomija ljudske noge
Mišići stražnjice i zadnje butne regije
Mala safenska vena i njene pritoke
Poplitena, stražnja tibijalna i peroneusna arterija
Nervi desnog donjeg ekstremiteta, stražnji pogled
Nožne kosti
Reference
^"Lower Extremity". Medical Subject Headings (MeSH). National Library of Medicine. Pristupljeno 18. 4. 2009.
^"Lower limb". Dorland's Medical Dictionary for Healthcare Consumers. Elsevier. Arhivirano s originala, 5. 4. 2021. Pristupljeno 18. 4. 2009.
^"Leg". Medical Subject Headings (MeSH). National Library of Medicine. Arhivirano s originala, 22. 12. 2015. Pristupljeno 18. 4. 2009.
^"leg". Dorland's Medical Dictionary for Healthcare Consumers. Elsevier. Arhivirano s originala, 14. 10. 2011. Pristupljeno 18. 4. 2009. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)
^Shultz SJ, Nguyen AD, Schmitz RJ (2008). "Differences in lower extremity anatomical and postural characteristics in males and females between maturation groups". J Orthop Sports Phys Ther. 38 (3): 137–49. doi:10.2519/jospt.2008.2645. PMID18383647.
