Melioracija predstavlja skup mera koje se sprovode sa ciljem popravljanja fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta, kao i stvaranje i održavanje optimalnog vodno-vazdušnog režima zemljišta, radi obezbeđenja povoljnih uslova za rast i razvoj gajenih biljaka i postizanje stabilnih prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji.
Reč melioracija potiče od latinske reči meliorare, što znači popraviti, poboljšati.
Postoje tri osnovne vrste melioracije:
Hidromelioracija ili hidrotehnička melioracija je skup hidrotehničkih mera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uslovi za razvoj biljaka.
Hidrotehnička melioracija sastoji se od:
Površine koje su opremnjene uređajima za odvodnjavanje ili uređajima za odvodnjavanje i navodnjavanje nazivamo melioracijskim površinama.
U sedećim slučajevima se javlja potreba za površinskim odvodnjavanjem:
Kulturnotehnička melioracija predstavlja proces promene osnovne kulture zemljišta. Najčešće je to krčenje šuma, šikara, džungli.
Podizanjem brana i nasipa takođe se može ostvariti kulturnotehnička melioracija.
Agromelioracija ili agrotehnička melioracija je skup agrotehničkih mera i aktivnosti kojima se ostvaruju optimalni uslovi za razvoj biljaka.
Mere agromelioracije uključuju sve vrste tretiranja zemljišta različitim vrstama đubriva i zaštitnih sredstava.
Agromelioracione mere se po potrebi koriste u kombinaciji sa merama hidromelioracije kako bi se postigla bolja plodnost zemljišta i bolji prinos.
