Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike. Dijeli se na ova razdoblja:

Rimsko Kraljevstvo

Rim je nastao u željeznom dobu kao skupina koliba smještenih na Palatinu i ostalim brežuljcima (9. stoljeće pr. Kr.), a veliko Rimsko Carstvo vuče korijene iz ratničko-ratarskog društva. Rim je velikom rijekom Tiber, i lukom u centru grada, bio povezan s morem preko kojeg je bio u doticaju s raznim kulturama. Za osnivanje Rimskog kraljevstva uzima se često godina 753. pr. Kr. i legenda o prvom kralju Romulu koji Rim naziva po svom bratu blizancu Remu kojeg je ubio u borbi za vlast.

• Rimsko Kraljevstvo (753. pr. Kr. – 510. pr. Kr.), kada u gradu Rimu vladaju rimski kraljevi.
  • 753. pr. Kr., 21. travnja – Romul prema legendi osnovao Rim
  • 753. pr. Kr. – 715. pr. Kr. – vladavina kralja Romula (prvi rimski kralj)
  • 715. pr. Kr. – 673. pr. Kr. – vladavina Nume Pompilija; osnutak Senata i svećeničkog kolegija
  • 673. pr. Kr. – 642. pr. Kr. – vladavina Tula Hostilija i izgradnja Curia Hostilia (zgrada Senata)
  • 642. pr. Kr. – 617. pr. Kr. – vladavina Anka Marcija
  • Oko 640. pr. Kr. je sagrađen Rimski forum, tada nastaje i posebna rimska abeceda koja korijene vuče iz grčkog alfabeta.
  • 617. pr. Kr. – 578. pr. Kr. – vladavina etruščanina Tarkvinija I.; izgradnja Circus Maximus
  • 578. pr. Kr. – 534. pr. Kr. – vladavina Servija Tulija; određene svete granice grada Rima – Pomerium
  • 534. pr. Kr. – 509. pr. Kr. – vladavina posljednjeg rimskog kralja Tarkvinija II. Oholog; izgradnja hrama Jupiter Optimus Maximus

Rimska Republika

• Rimska Republika (509. pr. Kr. – 30. pr. Kr.), kada Rim pod vodstvom senata kao grad i država uspijeva zavladati cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, sjevernom Afrikom i dijelovima Azije. Rimska republika je stvorena nakon izgona Tarkvinijevaca (Lucije Tarkvinije Oholi, posljednji rimski kralj, 509. pr. Kr.). Vlast u državi preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koje godišnje prima dva nova konzula. U opasnim vremenima može se imenovati diktator na šest mjeseci, koji za vrijeme svoje vladavine može donositi odluke za dobro naroda. Plebejci su bespravni stanovnici, niži stalež, Rima.

Doba rane Rimske Republike (509. pr. Kr. – 351. pr. Kr.)

• • • 509. pr. Kr. – prvi konzuli su bili Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin.
    • 508. pr. Kr. – uprava pod Pontifex Maximusom (visokim svećenikom).
    • 496. pr. Kr. – bitka kod Regilskog jezera (Lago Reggilo) protiv latinskih legija. Pobjeda Rimljana.
    • 494. pr. Kr. – prvi secessio plebis.
    • 493. pr. Kr. – Savez s federacijom latinskih gradova.
    • 450. pr. Kr. – drugi secessio plebis.
    • 450. pr. Kr. – Decemvir objavljuje Zakon dvanaest tablica rimskog prava. rimska vlada desetorice nalaže da se važeći zakoni napišu na 12 ploča i javno izlože da bi se spriječila samovolja pri donošenju presuda. Postepeno i plebejci dobivaju pristup u više državne službe (← 445. u Rimu je zakonski dopušteno sklapanje brakova između patricija i plebejca). Odstranjivanjem unutarnjih napetosti raste vojna snaga Rima, tako da on utvrđuje svoju prevlast u savezu latinskih država.
    • 447. pr. Kr. – Tribunska skupština.
    • 443. pr. Kr. – Centurijska skupština.
    • 406. pr. Kr. – 396. pr. Kr. – rat s etrurskim gradom Vejom (Vei). Posljednji ostaci etrurskog naroda potpadaju 250. pr. Kr. pod rimsku vlast; s ostalim pobijeđenim latinskim plemenima Rim sklapa saveze u kojima je on dominantan.

• • • 390. pr. Kr. – bitka na rijeci Aliji protiv Gala. Gali razaraju i pljačkaju Rim.
    • 367. pr. Kr. – obnova vlasti konzula – Licinijev i Sekstijev zakon.
    • 366. pr. Kr. – ured gradskog pretora (Preator Urbanus).
    • 365. pr. Kr. – umire slavni rimski vojskovođa Kamilo, Marko Furije (lat. Marcus Furius Camillus)

Uspon i razvitak Rimske Republike (351. pr. Kr. – 130. pr. Kr.)

• • • 351. pr. Kr. – izabran prvi cenzor u centurijsku skupštinu iz redova plebejaca.
    • 343. pr. Kr. – 341. pr. Kr. – Prvi samnitski rat.
    • 340. pr. Kr. – 338. pr. Kr. – Latinski rat.
    • 327. pr. Kr. – 304. pr. Kr. – Drugi samnitski rat.
    • 300. pr. Kr. – plebejci mogu postati svećenicima (Lex Ogulnia).
    • 298. pr. Kr. – 290. pr. Kr. – Treći samnitski rat.
      • 296. pr. Kr. – Bitka kod Sentinuma (Sentino).
    • 290. pr. Kr. – Rim završava osvajanje središnje Italije.
    • 286. pr. Kr. – Prestaju svi staleški sukobi, plebejska skupština postaje legitimna i sva Italija, od sjevernog kraja Apenina do Messine, prikupljena je u rimsko-italski vojni savez. Čitavo područje zaštićeno je vojnim naseljima na strateškim mjestima popločanim cestama povezanim s Rimom.

• • • 280. pr. Kr. – 275. pr. Kr. – Pirov pohod na Italiju
      • 280. pr. Kr. – Bitka kod Herakleje
      • 279. pr. Kr. – Bitka kod Askula
      • 275. pr. Kr. – Bitka kod Beneventa.
    • 265. pr. Kr. – pad Etrurije i Kampanije (Campania), a Rimljani metodom podijeli pa vladaj (divide et impera) vladaju cijelom Italijom
    • 264. pr. Kr. – 241. pr. Kr. – Prvi punski rat Rima s Kartagom; Rim ovladava Sicilijom, sardinijom i Korzikom.
      • 261. pr. Kr. – bitka kod Agrigenta.
      • 260. pr. Kr. – bitka kod Mila.
      • 256. pr. Kr. – bitka kod rta Eknoma; brodolom kod Kamerine.
      • 255. pr. Kr. – bitka na rijeci Bagradi.
      • 250. pr. Kr. – opsada Lilibeja; U Rimu jača obožavanje Mitre, drevnog perzijskog ratnog heroja.
      • 249. pr. Kr. – bitka kod Drepana.
      • 242. pr. Kr. – bitka kod Egadskih otoka; ured pretora peregrina (Preator Peregrinus)
      • 241. pr. Kr. – kapitulacija Kartage i mirovni ugovor; Sardinija i Korzika postaju prve rimske provincije.
    • 229. pr. Kr. – 228. pr. Kr. – Prvi ilirski rat
    • 219. pr. Kr. – Drugi ilirski rat.

• • • 218. pr. Kr. – 202. pr. Kr. – Drugi punski rat.
      • 218. pr. Kr. – bitka kod Ticina; bitka kod Trebije.
      • 217. pr. Kr. – bitka kod Trazimenskog jezera.
      • 216. pr. Kr. – bitka kod Kane.
      • 211. pr. Kr. – Hanibal iz Kartage prodire u Italiju, prijeti samom Rimu.
      • 207. pr. Kr. – bitka kod Metaura.
      • 206. pr. Kr. – Rim osvaja Pirinejski poluotok i osniva provinciju Hispaniju.
      • 202. pr. Kr. – bitka kod Zame.
    • 214. pr. Kr. – 205. pr. Kr. – Prvi rimsko-makedonski rat.
    • 200. pr. Kr. – 197. pr. Kr. – Drugi rimsko-makedonski rat; Rimljani uspostavljaju stalnu vojsku i obučavaju vojnike, a u gradnji uvelike koriste cement (beton).
      • 197. pr. Kr. – bitka kod Cinoscefale.
    • 197. pr. Kr. – ustanak hispanskih plemena, od kojih je najznačajniji bio luzitanski ustanak pod vodstvom Varijata; širenje sirijskog kraljevstva u Maloj Aziji
    • 190. pr. Kr. – bitka kod Magnezije protiv sirijskog kralja Antioha III.
    • 180. pr. Kr. – donošenje zakona Lex Villia Annali, čime je ustanovljen ured cursus honorum.
    • 171. pr. Kr. – 168. pr. Kr. – Treći rimsko-makedonski rat.
      • 168. pr. Kr. – bitka kod Pidne; Rim pobjeđuje i dijeli Makedoniju.
    • 154. pr. Kr. – 133. pr. Kr. – borbe protiv Luzitanaca u Hispaniji

• • • 149. pr. Kr. – 146. pr. Kr. – Treći punski rat; zakonom Lex Carpurnia ozakonjena uspostava stalnog izvršnog suda.
      • 148. pr. Kr. – bitka kod Leukopetre protiv Ahejskog saveza.
    • 146. pr. Kr. – Scipion Emilijan je razorio gradove Kartagu i Korint i osnovao provinciju Afriku; Cijela Grčka i Mala Azija pod rimskom kontrolom.
    • 138. pr. Kr. – pobuna robova na Siciliji.
    • 135. pr. Kr. – Prvi robovski rat.
    • 133. pr. Kr. – ubojstvo poslanika (tribuna) Tiberija Grakha poslije izglasavanja agrarne reforme.
    • 133. pr. Kr. – Pergamski kralj Atal III. dobrovoljno predaje Pergamsku kraljevinu u ruke Rimljana.
    • 130. pr. Kr. – osnutak provincije Azije od pergamske kraljevine; sada je u sastavu rimske države devet provincija: Azija, Afrika, Cisalpinska Galija, Ilirija, Korzika, Makedonija, Sicilija, Sardinija i Hispanija.

Doba klasnih i građanskih ratova u Rimskoj Republici (130. pr. Kr. – 30. pr. Kr.)

• • • 125. pr. Kr. – 121. pr. Kr. – borba protiv Kelta, utvrđivanje Rimljana u Massiliji (južna Francuska) i stvaranje desete rimske provincije Galije (Narbonska Galija).
    • 123. pr. Kr. – Izbor Gaja Grakha za tribuna.
    • 121. pr. Kr. – sprovedba zakona o zaštiti osobe rimskih građana (Senatus consultum de re publica defenda) na insistiranje Gaja Grakha.
    • 111. pr. Kr. – 105. pr. Kr. – Jugurtin rat u Numidiji.
    • 105. pr. Kr. – borba Rimljana protiv Kelta i germanskih plemena Cimbri i Teutonci, te bitka kod Arauzija.
    • 104. pr. Kr. – Drugi robovski rat.
    • 103. pr. Kr. – izbor Lucija Apuleja Saturnina za narodnog tribuna, izbor Gaja Servilija Glaukije za pretora i Gaja Marija za konzula.
    • 102. pr. Kr. – bitka kod Akve Sekstije protiv Teutonaca.
    • 101. pr. Kr. – bitka kod Vercele protiv Cimbra.

• • • Iz oko 100. pr. Kr. potječu najstarije vodenice. Vitruvije piše svoje djelo "O arhitekturi", upute o gradnji klasičnim metodama i stilovima.
    • 99. pr. Kr. – izbor Marka Livija Druza za narodnog tribuna i pokušaj reorganiziranja senata i sudstva.
    • 91. pr. Kr. – ubojstvo narodnog tribuna Marka Livija Druza; 91. pr. Kr. – 89. pr. Kr. traje rat za rimsko građansko pravo.
    • 91. pr. Kr. – 88. pr. Kr. – rat italskih saveza protiv Rima.
      • 89. pr. Kr. – bitka kod Askuluma; Rimsko građansko pravo u cijeloj Italiji.
      • 88. pr. Kr. – zapovjednik Kornelije Sula pokorava pleme Marse.
    • 90. pr. Kr. – izglasan zakon o dodjeli građanskih prava onima koji su vjerni Rimu (Lex Iulia).
    • 89. pr. Kr. – zakonom obećana građanska prava onima koji se u sljedećih 60 dana pokore (Lex Plautia Papiria), što je izazvalo raspad među saveznicima.
    • 89. pr. Kr. – Mitridat VI. Eupator iskorištava zauzetost Rimljana i zauzima provinciju Aziju.
    • 89. pr. Kr. – Rim imenuje Kornelija Sulu za upravitelja provincije Azije i zapovjednika u prvom mitridatskom ratu (89. pr. Kr. – 85. pr. Kr.) protiv Mitridata VI. Eupatora što ujedno i zaoštrava političku borbu u Rimu.
      • 87. pr. Kr. – bitka protiv Arhelaja.
      • 86. pr. Kr. – iskrcavanje u Tesaliji i zauzimanje Atene poslije tri mjeseca opsade; bitka kod Heroneje; bitka kod Orhomena.
      • 85. pr. Kr. – potpisan Dardanski mir između pontonskog kralja Mitridata i Rimljana.
    • 88. pr. Kr. – cijelo slobodno stanovništvo Italije dobiva prava rimskog građanstva; na prijedlog tribuna Publija Suflicija Rufa, oslabljen je položaj senata i slobodni italski građani ulaze u sve tribuse, Gaj Marije postaje prokonzul i zapovjednik vojske u ratu protiv Mitridata VI.

• • • 88. pr. Kr. – 82. pr. Kr. – Prvi građanski rat u Rimu.
      • 88. pr. Kr. – Sula zauzima Rim i protjeruje pristalice Gaja Marija iz Rima.
      • 82. pr. Kr. – Sula ponovno ulazi u Rim poslije krvave bitke kod Porta Kolina i zavodi diktaturu.
    • 83. pr. Kr. – 82. pr. Kr. – drugi pontski rat.
    • 82. pr. Kr. – 79. pr. Kr. – diktatura Kornelija Sule. Prvi rimski diktator uspostavlja bitne pravne i upravne reforme. Ciceron (106. – 43. pr. Kr.), rimski državnik i govornik djeluje u Rimu.
    • 78. pr. Kr. – konzul Marko Emilije Lepid organizira ustanak seljaka protiv Sulinih veterana i biva poražen na Marsovom polju ispred Rima, pri svom pokušaju ulaska u Rim; pobuna pristalica Marija Gaja, predvođenih sa Sertorijem Kvintom, protiv Sulinih pristalica u Hispaniji.
    • 77. pr. Kr. – Pompej Veliki pobjeđuje Marijevce u Hispaniji; robovi postaju važan čimbenik u životu Rima, osnivaju se gladijatorske škole.
    • 74. pr. Kr. – 64. pr. Kr. – treći pontski rat.
      • 69. pr. Kr. – bitka kod Tigranokerta.
      • 65. pr. Kr. – pobjeda Pompeja Velikog nad Mitridatom VI. i osnutak provincije Armenije i širenje rimske dominacije do Partskog Carstva.
    • 73. pr. Kr. – 71. pr. Kr. pobuna robova na čelu s gladijatorom Spartakom.
    • 67. pr. Kr. – Pompej Veliki čisti Sredozemno more od gusara.
    • 64. pr. Kr. – Pompej Veliki pokorava Siriju; kraj Seleukidskog kraljevstva.

• • • 63. pr. Kr. – Tulije Ciceron biva izabran za konzula; Ciceronov sukob s Lucijem Sergijem Katilinom se zaoštrava; pokušaj Katilinog nasilnog osvajanja vlasti i poraz kod Pistoje; Cezar i Marko Licinije Kras zbog svoje upetljanosti u Katilininu urotu izbjegavaju smrtnu kaznu.
    • 60. pr. Kr. – Uspostava prvog trijumvirata između Krasa, Pompeja velikog i Cezara.
    • 58. pr. Kr. – Pobjeda Cezara protiv u galskim ratovima protiv Helveta i Germana i njegovo postavljanje za prokonzula u Cisalpijskom Galijom, Ilirijom i Narborskom Galijom.
    • 56. pr. Kr. – Cezar zauzima prostore današnje Francuske i Belgije; pomirenje između Krasa i Pompeja Velikog na sastanku trijumvirata u Lucci.
    • 55. pr. Kr. – Pompej Veliki i Marko Kras izabrani za konzule; Pompej dobio upravu nad provincijom Hispanijom a Kras nad provincijom Sirijom.
    • 54. pr. Kr. – Cezar vojnoj pohodu na Britaniju; Kras je krenuo na Mezopotamiju (Rimsko-partski ratovi).
    • 53. pr. Kr. – bitka kod Harana; Parti pobjeđuju rimsku vojsku, Marko Kras je poražen i ubijen.
    • 52. pr. Kr. – Cezar je porazio Gale u bitci kod Alezije i ugušio ustanak u Galiji; raspad prvog trijumvirata, izbor Pompeja Velikog za konzula i prelazak na stranu optimata, konzervativne frakcije senata.
    • Oko 50. pr. Kr. Julije Cezar opisuje svoje napredovanje u osvajanju Galije u svojim "Komentarima".
    • 49. pr. Kr. – Cezar prelazi Rubikon (alia iacta est) i krenuo na Rim što je uzrokovalo drugi rimski građanski rat.
    • 48. pr. Kr. – Cezar pobjeđuje Pompejeve pristalice u bitci kod Ilerde u Španjolskoj, proglašen je za diktatora poslije njegova povratka u Rim, a u bitci kod Farsale, pobjeđuje Pompeja i protjeruje ga u Egipat.
    • 47. pr. Kr. – 45. pr. Kr. traje Građanski rat u Rimu; započinje i Aleksandrijski rat.
    • 46. pr. Kr. – Bitka kod Thapsusa; Cezar proglašen diktatorom; Julije Cezar ustanovljuje Julijanski kalendar koji će se koristiti do 16. st.
    • 45. pr. Kr. – Bitka kod Munde, gdje je Cezar potukao Pompejeve pristaše i Pompejeve sinove.
    • 44. pr. Kr. – Senat je proglasio Cezara za doživotnog diktatora, s pravom odlučivanja o ratu i miru, upravljanjem državnim novcem. Njegovim se odlukama nitko nije smio usprotiviti. Atentat na Cezara (ubija grupa senatora koji se boje njegove uzurpacije vlasti); treći rimski građanski rat između Cezarovih ubojica (republikanaca) predvođenih Gajem Kasijem Longinom i Markom Junijem Brutom i Cezarovih štovatelja Marka Antonija, Marka Emilija Lepida i Gaja Julija Oktavijana.

• • • 43. pr. Kr. – Oktavijan, Lepid i Marko Antonije osnivaju drugi trijumvirat.
    • 42. pr. Kr. – bitka kod Filipa, u Makedoniji, protiv republikanaca te pobjeda Oktavijana i Antonija, poslije čega Antonije dobiva upravu nad istočnim provincijama a Oktavijan se vraća u Rim
    • 40. pr. Kr. – Senat imenuje Heroda Velikog kraljem Judeje.
    • 39. pr. Kr. – Antonije vraća teritorije koje su zauzeli Parti na početku drugog partskog rata.
    • 36. pr. Kr. – Marko Vipsanije Agripa u bitkama kod Mile i Nauloha pobjeđuje Seksta Pompeja, sljedbenika Cezarovih protivnika koji se bio učvrstio na Siciliji i ugrožavao trijumvirsku vladavinu.

• • • 31. pr. Kr. – bitka kod Akcija, između Oktavijana na jednoj i Kleopatre i Antonija na drugoj strani; smrt Marka Antonija i Kleopatre.
    • 30. pr. Kr. – Egipat postaje rimska provincija; Oktavijan (poslije prozvan August) postaje neograničeni vladar Rimskog Carstva, čime je i završeno doba velikih osvajanja i Rimske Republike.
    • 27. pr. Kr. je službeni pad Rimske Republike i početak Carstva.

Rimsko Carstvo

• Rimsko Carstvo (27. pr. Kr. – 476.) započinje s prvim carem, Augustom. 117. godine, za cara Trajana, Rimsko Carstvo dostiže najveće teritorijalno proširenje. 395. carstvo se dijeli na Zapadno Rimsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo, kasnije nazvano Bizant. Zapadno Rimsko Carstvo je propalo 476., a Bizantsko Carstvo 1453.

• • 23. pr. Kr. – Oktavijan, sada August, dobiva zvanje Imperium maius
  • 19. pr. Kr. – August je sastavio novi popis senatora, kojih sad ima 600, a sebe je stavio na prvo mjesto (otkuda potječe i naziv princeps senatus – prvak Senata) i uspostavio novi oblik vladavine – principat; organizirao je osobnu gardu – pretorijance; proglasio se Augustusom (uzvišeni); uspostavio je snage javnog reda u Rimu i osnovao vatrogasnu službu
  • 19. pr. Kr. – August je potpuno pokorio Hispaniju.
  • 16. pr. Kr. – 15. pr. Kr. – Pobjeda nad germanskim plemenima i proširenje carstva do rijeke Labe
  • 12. pr. Kr. – 7. pr. Kr. – Tiberije osvaja Panoniju i odlazi u provinciju Germaniju, radi sprječavanja pobune germanskih plemena
  • 5. godine – Tiberije potpuno pokorava Germaniju
  • 6. godine – Judeja postaje rimska provincija
  • 6. – 9. godine – Batonski rat
  • 9. godine – Bitka u Teutoburškoj šumi, teški rimski poraz, germanska plemena, pod vodstvom Arminija (prije služio Rimu), iz zasjede napala i uništila tri rimske legije
  • 11. godine – Tiberije i Germanik su ugušili ustanak u provinciji Germaniji
  • 13. godine – Senat proglašava Tiberija za Augustovog suvladara
  • 14. godine – smrt cara Augusta i imenovanje Tiberija za njegovog nasljednika s imenom Tiberije Julije Cezar August
  • 15. godine – nemiri u provinciji Germaniji
  • 17. godine – vojničke pobune u Galiji i Numidiji
  • 21. godine – vojnička pobuna u Trakiji
  • 26. godine – Tiberije se povlači u mirovinu na otok Capri, a ovlaštenja preuzima zapovjednik njegove garde Sejan, koji provodi teror po Rimu
  • 31. godine – Sejanov pad
  • 37. godine – smrt Tiberija; Gaj Julije Cezar Kaligula postaje car
  • 41. godine – Tiberije Klaudije Neron postaje car
  • 41. – 42. godine – ustanak u Mauritaniji
  • 43. godine – pohod na Britaniju
  • 54. godine – Klaudije Cezar Neron postaje car
  • 61. godine – ustanak u Britaniji, predvođen Boudicom, poglavicom plemena Icena
  • 64. godine – Rim je uništen u velikom požaru.
  • 66. godine – Tit Flavije guši židovski ustanak u Judeji
  • 68. godine – samoubojstvo Nerona i kraj vladavine Julijevsko-klaudijevske dinastije
  • 69. godine – Godina četiri cara: vladavina četiri cara: Senat je priznao za Neronovog nasljednika Galbu; rimske legije u Germaniji su izabrale Vitelija Aula; pretorijska garda u Rimu je izglasala Ota Marka Salvija, a krajem godine je na vlast došao Vespazijan
  • 69. – 70. godine – Batavski ustanak u provinciji Germaniji, predvođen Civilijem
  • 70. – Tit, Vespazijanov sin, budući car, razorio Jeruzalem
  • 71. – 84. godine – pacifikacija Britanije i osvajanje teritorija današnjeg Velsa i Škotske
  • 79. godine – poslije smrti Vespazijana, Tit Flavije postaje carem; 24. kolovoza, erupcija vulkana na Vezuvu i uništenje gradova Pompeja i Herculaneuma
  • 80. godine – djelomično uništenje Rima u požaru
  • 80. godine – otvoren Kolosej
  • 81. godine – Domicijan postaje car
  • 85. godine – pobuna u Daciji
  • 96. godine – Ubojstvo Domicijana i kraj vladavine dinastije Flavijevaca; Nerva, prvi od tzv. pet dobrih careva postaje car
  • 98. godine – Trajan postaje car
  • 101. – 102. godine – Prvi dački rat
  • 106. – 109. godine – Drugi dački rat, samoubojstvo dačkog kralja Decebala i Dacija postaje provincija
  • 106. godine – izgradnja Trajanovog foruma
  • 113. – 117. godine – rat s Partskim Carstvom i gušenje ustanaka u sjevernoj i srednjoj Mezopotamiji
  • 117. godine – Publije Elije Hadrijan postaje car
  • 122. godine – izgradnja Hadrijanova bedema (Vallum Hadriani)
  • 132. – 135. godine – Posljednji židovski ustanak koji predvodi Simon bar Kohba
  • 138. godine – Antonin Pio postaje car
  • 140. – 143. godine – poslije pobune, Antonin zauzuma Škotsku; početak izgradnje Antonina bedema
  • 152. – 153. godine – pohodi protiv ustanika u Ahaji i Egiptu
  • 161. godine – Marko Aurelije postaje car
  • 162. – 166. godine – neuspješni pohodi Lucija Verija protiv partskog vladara Olagaza III. u petom partskom ratu
  • 166. – 175. godine – Markomanski rat protiv germanskih plemena Markomana i Kvada
  • 172. godine – ustanak Bukola (pastira) u Egiptu
  • 180. godine – smrt Marka Aurelija, posljednjeg od pet dobrih careva; sin mu Komod postaje car (180. – 192.)
  • 192. godine – ubijen Komod, na prijestolje dolazi Pertinaks, vlada tri mjeseca (192 – 193.)
  • 193. godine – ubijen Pertinaks, panonske legije proglašavaju carem Lucija Septimija Severa
  • 195. – 197. godine – Septimije Sever vodi šesti partski rat; raspuštanje stare pretorijanske garde, koju su samo sačinjavali Italici i stanovnici Galije i Španjolske i formiranje nove od stanovnika podunavskih i istočnih provincija; ozakonjenje vojničkog prava stupanja u brak
  • 208. – 211. godine – Septimije Sever zauzima Kaledoniju
  • 211. godine – Marko Aurelije Karakala postaje carem
  • 212. godine – Karakala odobrava zakon Constitutio Antoniniana, kojim skoro cjelokupno slobodno stanovništvo Rimskog Carstva dobiva pravo rimskog građanstva
  • 217. godine – ubojstvo Karakale; Marko Opelije Makrin postaje car kao prvi car iz redova vitezova
  • 218. godine – ubojstvo Makrina; za nasljednika proglašen Varije Avit Basijan ili Marko Aurelije Antonin, poznat kao Elagabal ili Heliogabal, bez konkurencije najrazvratniji rimski car, koji je na vlast došao kao 14-godišnjak, ali su ga zbog silnog razvrata ubili pretorijanci kad je imao 18 godina !!!
  • 222. godine – ubojstvo Elagabala i Aleksandar Sever postaje carem
  • 235. godine – ubojstvo Aleksandra Severa i početak vladavine tkz. vojničkih careva, gdje je do 284. godine vladalo negdje oko pedeset careva
  • 249. na prijestolje dolazi Trajan Decije, prvi rimski car ilirskog porijekla
  • 284. godine – Dioklecijan postaje car
  • 285. godine – Bagaudski rat – ustanak bagauda robova, seljaka i bezemljaša
  • negdje oko 290. godine – Dioklecijan dijeli vladavinu s Markom Aurelijem Maksimijanom koji vlada zapadnim dijelom carstva a Dioklecijan istočnim; Rim nije više sjedište carstva; Dioklecijan stvara apsolutnu monarhiju (dominat), zadržava graničnu vojsku ali i stvara i operativnu, čiju srž čine palatini i carstvo dijeli na dvanaest dieceza; Senat gubi politički značaj
  • 301. godine – utvrđene su maksimalne cijene robe i radne snage
  • 303. i 304. godine – uvedene su mjere protiv kršćana
  • 305. godine – Maksimijan abdicira i nasljeđuje ga njegov suvladar Konstancije Klor
  • 306. godine – Konstantin Veliki ili Konstantin I (Flavije Valerije Konstantin) postaje car
  • 306. – 324. godine – međusobni okršaji rimskih suvladara, Licinijevim porazom Konstantin Veliki postaje jedini vladar Rima
  • 312. godine – bitka kod Mulvijeva mosta, Konstantin pobjeđuje uzrupatora Maksencija, a prije bitke mu se, po legendi ukazao križ s natpisom: 'U ovom ćeš znaku pobijediti', pa je stoga:
  • 313. godine – donesen zakon o slobodnom ispovijedanju kršćanske vjere u Milanu, znan kao Milanski edikt
  • 325. godine – car Konstantin Veliki stavlja van zakona gladijatorske borbe, koje se, međutim, i dalje sporadično održavaju do oko 450. godine
  • 330. godine – Konstantinopol postaje glavi grad carstva
  • 337. godine – smrt cara Konstantina (I. ili Velikog, jer kad se govori o caru ovoga imena, misli se uvijek na njega), nasljeđuje ga Konstancije II
  • 357. godine – Julijan Apostata kao namjesnik u Galiji pobjeđuje Alemane kod Argentoratuma
  • 361. godine – smrt Konstancija II i Julijan Apostata biva proglašen carem
  • 363. godine – pogibija Julijana Apostata u ratu s Persijcima pri opsadi Ktezifonta; braća Valentinijan Flavije i Valens dolaze na vlast i prvi vlada zapadnim carstvom iz Milana a drugi istočnim iz Konstantinopola
  • 378. godine – bitka kod Adrijanova polja protiv Vizigotaa i i Valensova pogibija; Teodozije dolazi na vlast
  • 379. godine – Teodozije objedinjuje oba dijela carstva
  • 379. – 382. godine – pobjeda nad Gotima i sklapanje saveza s Gotima protiv Huna
  • 391. godine – Teodozije proglašava kršćanstvo jedinom i službenom religijom Rimskog Carstva
  • 393. godine – Teodozije ukida Olimpijske igre (koje dotad traju neprekidno od 776. prije Krista.
  • 395. godine – Teodozijeva smrt i konačna podjela Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo
  • 402. godine – Stilihonova pobjeda nad Gotima
  • 402. godine – Ravenna postaje (i ostaje zadnji) glavni grad Zapadnog Rimskog Carstva
  • 404. godine – 1. siječnja, posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu
  • 408. godine – Goti zauzimaju Panoniju i Norik
  • 410. godine – Goti prodiru u Italiju, zauzimaju Rim i pljačkaju ga
  • 430. – tih godina – Huni i pod zapovjedništvom Atile prodiru u Galiju
  • 451. godine – posljednji Rimski trijumf: bitka na Katalaunskim poljima. Rimski vojskovođa Flavije Aecije, znan i kao 'posljednji pravi Rimljanin', potpomognut Vizigotima kralja Teodorika, pobjeđuje Atilu, ali ga, iz taktičkih razloga, ne uništava.
  • 475. godine – Romul Augustul postaje car
  • 476. godine (3. ili 4. rujna) – germanski zapovjednik Odoakar skida s vlasti Romula Augustula, kao posljednjeg vladara Zapadnog Rimskog Carstva (ali mu, kao dječaku, pošteđuje život, pa ovaj umire oko 511. godine) i proglašava se kraljem Italije, što se smatra i posljednjom godinom Zapadnog Rimskog Carstva, dok Istočno Rimsko Carstvo ili Bizant nastavlja trajati do 1453. godine.
  • 480. godine – u Splitu (u Dioklecijanovoj palači) ubijen posljednji legitimni car Zapadnoga Rimskoga Carstva (jer je Romul Augustul 'vladao' samo Italijom), Julije Nepot. Danas jedna ulica u Splitu nosi njegovo ime.

• • Bilo kako bilo, povjesničari se slažu da je 476. godina – godina propasti (Zapadnog) Rimskog Carstva. Završava Stari vijek. Započinje Srednji vijek.

Rimljani su imali razrađeno nazivlje za svoj novac kao i za osobna imena.

v • u Starorimska država Rimsko Kraljevstvo • Rimska Republika • Rimsko Carstvo • Zapadno Rimsko Carstvo • Istočno Rimsko Carstvo